<\/div> [\/et_pb_text][\/et_pb_column_inner][\/et_pb_row_inner][et_pb_row_inner admin_label=”Row”][et_pb_column_inner type=”4_4″ saved_specialty_column_type=”3_4″][et_pb_text admin_label=”Text” background_layout=”light” text_orientation=”left” use_border_color=”off” border_color=”#ffffff” border_style=”solid”]<\/p>\nU Gradskome kazali\u0161tu lutaka Rijeka predstavu izvodi Tilen Ko\u017eamelj, a donosi ina\u010dicu poznate pri\u010de<\/strong><\/em><\/p>\n <\/p>\n Jedan od prvih koji je iz usmene predaje pri\u010du o uspavanoj ljepotici preto\u010dio u pisanu verziju je Gianbattista Basile, talijanski knji\u017eevnik koji je upravo svojom zbirkom prera\u0111enih pripovijedaka i bajki “Bajkom svih bajki”\/”Pentamerone”, odnosno pri\u010dom pod nazivom “Sunce, Mjesec i Talia” iz 1634. godine utjecao na mnoge kasnije knji\u017eevnike koji su donijeli verziju te pri\u010de. Prvo je utjecao na Charlesa Perraulta i njegovo djelo “Ljepotica u \u0161umi od trnja”\/”La Belle au bois dormant” iz 1697. godine, a potom i na ostale knji\u017eevnike poput Gozzija, Wielanda, no i bra\u0107u Grimm, Jacoba i Wilhelma, \u010dija je “Pri\u010da o uspavanoj ljepotici” kojom su stekli svjetsku slavu objavljena u zbirci “Dje\u010dje i obiteljske bajke” 1812. godine.<\/p>\n Tu je bajku, kao i mnoge druge, analizirao austrijsko-ameri\u010dki psiholog i knji\u017eevni kriti\u010dar Bruno Bettelheim koji se u svojem radu bavio upravo prou\u010davanjem vrijednosti i zna\u010daja bajki za dje\u010dji razvoj, a kako je smatrao, bajka “Trnoru\u017eica” ili “Pri\u010da o uspavanoj ljepotici zapravo” govori o procesu sazrijevanja jedne djevojke. Kad se govori o snu ili spavanju ljepotice, taj prou\u010davatelj bajki pak isti\u010de da spavanje ljepotice predstavlja psiholo\u0161ko stanje izoliranosti i odvojenosti od svijeta, a njezino bu\u0111enje, kad princ dolazi, trenutak je pronala\u017eenja partnera s kojim \u0107e dijeliti svoj \u017eivot. U kontekstu tog susreta Bettelheim, dakle, isti\u010de da bajka govori o va\u017enosti \u010dekanja prave osobe s kojom je mogu\u0107a istinska sre\u0107a.<\/p>\n <\/p>\n Teatar objekata<\/strong><\/p>\n Na tragu Bettelheimova shva\u0107anja pri\u010de o uspavanoj ljepotici jest i predstava “Trnoru\u017eica \u2013 elektro bajka” u re\u017eiji Mattea Spiazzija<\/strong> koji je vje\u0161to inkorporirao Bettelheimovo shva\u0107anje svjetski poznate pri\u010de te je postavio u suvremenost, tako da bude prijem\u010diva najmla\u0111ima kojima predstava prvenstveno i jest namijenjena.<\/p>\n Pri\u010da kre\u0107e od jednog starog drvenog stola i kutije sa starim stvarima, \u0161to i jest jedina scenografija u predstavi. Stol namjesto praznina izme\u0111u njegovih nogu ima tkaninu uzorka koji neodoljivo podsje\u0107a na neka pro\u0161la vremena i na na\u0161e bake. Jer i u ovoj pri\u010di baka jest u fokusu, na \u0161to upu\u0107uje i kutija na kojoj pi\u0161e \u2013 nona. Unuk tako dolazi u njezin stan te vadi iz kutije stare stvari, a prekida ga zvonjava telefona i glas njegove bake.<\/p>\n Tematski i idejno pri\u010da je postavljena kao memorijska analogija, analepsa koja se odvija posredstvom asocijativnih veza i\/ili bakine pri\u010de koja navodi\/odvodi u pro\u0161lost. Tako\u0111er, pri\u010da je postavljena kao okvir izme\u0111u sna i jave, jer protagonist je budan, a kasnije vidimo kako se budi, \u0161to je jasna naznaka da je prisutan motiv oniri\u010dkoga. Stare stvari slu\u017ee kao asocijativne veze, jer poti\u010du na sje\u0107anja i bude uspomene, a tako\u0111er su i element povezivanja, odnosno dijalo\u0161ka spojnica izme\u0111u unuka i bake.<\/p>\n U tome izletu u pro\u0161lost sa sje\u0107anjima koja bude stare bakine stvari, one su ujedno i objekti koji o\u017eivljavanjem poprimaju razna obli\u010dja i nali\u010dja, stoga tra\u017ee aktivnoga gledatelja koji upravo na neobi\u010dnim objektima percipira kakvo zna\u010denje, oblik, lice, to jest facijalnu ekspresiju. Rije\u010d je o formi teatra objekata koje glumac, lutkar, u ovome slu\u010daju Tilen Ko\u017eamelj<\/strong>, uspje\u0161no o\u017eivljava, daje im glasove razli\u010dita intenziteta, ja\u010dine, visine, dubine, pa tako gledatelj jasno razaznaje kad se radi o glasu kakve mla\u0111e osobe, zrele osobe, odnosno osobe tre\u0107e dobi.<\/p>\n <\/p>\n O\u017eivljavanje stvari<\/strong><\/p>\n Uz glasovno obilje\u017eje heterogenosti, tu je i dramatur\u0161ka komponenta koja se ogleda u njegovim facijalnim ekspresijama, gestikulaciji, a radi se o uspje\u0161noj izvedbi. Uz tu glasovnu komponentu, zvukovna komponenta op\u0107enito vrlo je bitna. Naime, radi se o pozicioniraju pokreta i razli\u010ditih dijelova predstave koji su ujedna\u010deni s glazbenom podlogom, koja generira razli\u010dita raspolo\u017eenja ili aludira na razne doga\u0111aje. Glumac tako uspijeva o\u017eiviti i staru stolnu radnu lampu, manje lampe, svjetiljku, heftalicu, kabel, stari telefon, fotoaparat i ostalo, a sve to vje\u0161to je uokvireno pri\u010dom o preminuloj baki te trenucima njezina \u017eivota koji u nekim dijelovima o\u010dekivano poprimaju humoreskno ozra\u010dje. Glazbena podloga tako\u0111er u nekim trenucima ima i transcendiraju\u0107u narav, te upu\u0107uje na \u017eivotnu proto\u010dnost, lelujanje i\/ili kakav zanos (skladatelj je Josip Mar\u0161i\u0107<\/strong>).<\/p>\n Uz zvukovnu komponentu koja je zaista izvrsno odra\u0111ena, valja spomenuti i osvjetljenje koje varira u ja\u010dini i precizno je usmjereno i vremenski to\u010dno djeluje u bitnim trenucima (oblikovatelji svjetla su Matteo Spiazzi i Sanjin Ser\u0161i\u0107<\/strong>). Pareidolija, odnosno vivifikacija stolne lampe, posebno je vidljiva u “zglobu” lampe \u010dije kretanje neodoljivo podsje\u0107a na ljudsku gipkost i daje osje\u0107aj \u017eivotnosti. Upravo uloga svjetla u kontekstu cjeline predstave koja pokre\u0107e unekoliko i stvari i radnju, upu\u0107uje na rije\u010d elektro u nazivu same predstave, a svjetlo, odnosno elektri\u010dna energija kao motiv izvrsno se uklopila u predstavu ba\u0161 u godini u kojoj se obilje\u017eava Teslina ingenioznost koja nam je donijela ono \u0161to danas svi imamo i bez \u010dega ne bismo mogli funkcionirati \u2013 elektri\u010dnu energiju.<\/p>\n <\/p>\n Univerzalna poruka<\/strong><\/p>\n Iako je samo povr\u0161inski tema predstave odnos unuka i bake, ona je tek okvir za manju pri\u010du unutar nje, dakle podtemu bakina \u017eivota u kojem se nazire pri\u010da o uspavanoj ljepotici, odnosno spajanju dvoje ljudi i pronala\u017eenju prave osobe, \u0161to je i izravna poveznica s Bettelheimovim shva\u0107anjem inicijalne verzije pri\u010de o uspavanoj ljepotici. Tako\u0111er, pri\u010da je ujedno i poziv na “obnovu” odnosa s na\u0161im najbli\u017eima, ovdje na\u0161im bakama, babama ili nonama, no i djedovima, koje nerijetko uzimamo zdravo za gotovo.<\/p>\n Dakako, valja istaknuti i da pri\u010da, s obzirom na to da se i dalje radi o ina\u010dici kakve bajke, odnosno tuma\u010denju izvorne bajke, tako\u0111er ima univerzalnu poruku na kraju koja isti\u010de \u017eivotnu puninu i svaki \u017eivotni trenutak jer, kazat \u0107e glumac: “Ono \u0161to si \u017eivio ne mo\u017ee ti nitko oduzeti.” Stoga, \u010detrdesetominutna predstava “Trnoru\u017eica \u2013 elektro bajka” Gradskoga kazali\u0161ta lutaka Rijeka osuvremenjeno je \u010ditanje klasika, izvrsna i slojevita predstava koja je u suglasju s na\u0161im vremenom, s vrijednostima koje pomalo zatiremo, kao i sve popularnijem referiranju na neka pro\u0161la, ne tako daleka vremena koja sve vi\u0161e poprimaju nali\u010dje mitskoga, onog po\u017eeljnog, pa i \u2013 utopijskog.<\/p>\n (Izvor: Novi list, Ervin Pavlekovi\u0107, 2. svibnja 2023.)<\/p>\n [\/et_pb_text][\/et_pb_column_inner][\/et_pb_row_inner][\/et_pb_column][et_pb_column type=”1_4″][et_pb_text admin_label=”naslovNovosti01″ global_parent=”2318″ background_layout=”light” text_orientation=”left” use_border_color=”off” border_color=”#ffffff” border_style=”solid” module_id=”naslovNovosti01″]<\/p>\n [\/et_pb_text][et_pb_blog admin_label=”NovostiList01″ global_parent=”2318″ fullwidth=”off” posts_number=”4″ include_categories=”3″ show_thumbnail=”on” show_content=”off” show_more=”off” show_author=”off” show_date=”off” show_categories=”off” show_comments=”off” show_pagination=”off” offset_number=”0″ background_layout=”light” use_dropshadow=”off” use_border_color=”off” border_color=”#ffffff” border_style=”solid” module_id=”NovostiList01″ header_font=”Open Sans||||”]<\/p>\n <\/p>\n [\/et_pb_blog][et_pb_text admin_label=”viseVijesti” global_parent=”2318″ background_layout=”light” text_orientation=”left” use_border_color=”off” border_color=”#ffffff” border_style=”solid” module_id=”viseVijestiLink01″ module_class=”moreLinks”]<\/p>\nNovosti<\/h1>\n