Bilo mi je deset godina kad sam pogledao svoju prvu tradicionalnu lutkarsku predstavu. Bilo mi je deset godina kad sam se zaljubio u Mubaraka, a ta je ljubav trajala vi\u0161e od pola stolje\u0107a i jo\u0161 uvijek zaokuplja moje misli i \u010ditavo bi\u0107e.
\nBilo mi je dvadeset godina kad sam, vo\u0111en tom ljubavlju, obi\u0161ao svaku ulicu i kutak Teherana u potrazi za starim, umornim i istro\u0161enim izvo\u0111a\u010dima kako bih ih vratio u \u017eivot i umjetni\u010dke krugove te sveu\u010dili\u0161ne umjetni\u010dke kolegije, u nadi da \u0107e se i ostali zaljubiti u moje idole.
\nU to sam vrijeme mislio da sam jedini takav zaljubljenik na svijetu, ali uskoro sam shvatio da nisam te sam proputovao svaki kutak svijeta kako bih otkrio globalnu op\u010dinjenost lutkarstvom, upoznavaju\u0107i ljubitelje lutkarskog kazali\u0161ta posvuda, u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Indiji, Kini, Rusiji, SAD-u, Francuskoj, Njema\u010dkoj i drugdje.<\/p>\n
Bio sam presretan kad sam shvatio da ne samo da nisam sam ve\u0107 da sam samo jedan me\u0111u milijunima drugih koji vole lutkarstvo, a Mubarak je samo jedna od desetaka lutaka koje stolje\u0107ima pomo\u0107u komedije i sarkazma unose nadu i izazivaju smije\u0161ke na licima mu\u0161karaca, \u017eena i djece, koji su pre\u010desto obuzeti strahom i boli u ovom svijetu prepunom rata, siroma\u0161tva, nasilja i bijede.<\/p>\n
Me\u0111utim, nije mi dugo trebalo da shvatim kako moji kolege iz \u0161ire zajednice kazali\u0161ne umjetnosti s prijezirom gledaju na lutkarstvo te smatraju sebe i svoj status preva\u017enima za svijet lutkarstva.
\nTada sam \u010dvrsto odlu\u010dio braniti svoju ljubav, kao \u0161to bi ratnik branio blago, i svoj \u017eivot predati njemu i nepoznatom.
\nU tom sam razdoblju po\u010deo iznimno cijeniti jezik lutkarstva, \u0161irok i duboko ukorijenjen poput na\u0161e stoljetne sposobnosti za radost i tugu, melankoliju i sre\u0107u.
\nShvatio sam da je svaki lutak simboli\u010dki prikaz svijeta oko nas i odraz svakoga \u010dovjeka koji je \u017eivio prije nas.<\/p>\n
Tada sam napokon shvatio za\u0161to je Omar Khayyam, ugledni perzijski filozof, matemati\u010dar i pjesnik, poistovjetio svijet ljudi s lutkarskom predstavom u svom izvanrednom katrenu:<\/p>\n
Mi smo lutke, a sudbina konce vu\u010de
\nNije to metafora, ve\u0107 istina, \u010dovje\u010de
\nNa ovoj pozornici sudbina na\u0161e poteze odvu\u010de
\nU \u0161krinju nepostojanja jednog po jednog uvu\u010de.<\/p>\n
Iza sjene zastora smo ti i ja
\nAli kad zastor padne, ti i ja ostat \u0107emo magloviti.<\/p>\n
Iz mojih putovanja, \u010ditanja i razgovora s ljubiteljima lutkarskog kazali\u0161ta postalo mi je vrlo jasno da se zna\u010denje lutkarstva o\u010dituje raznoliko\u0161\u0107u oblika i okusa u glavama razli\u010ditih izvo\u0111a\u010da u svim kutovima svijeta, od Chikamatsua Monzaemona do izvo\u0111a\u010da u hramovima i sicilijanskih umjetnika, ma\u0161te i jezika dalanga u Indoneziji te perspektive raznih redatelja i izvo\u0111a\u010da diljem svijeta.
\nDakle, po\u010deo sam \u010dvrsto vjerovati da mo\u017eemo upotrijebiti taj tisu\u0107ljetni jezik lutkarstva kako bismo kriti\u010dki do\u017eivjeli svijet oko sebe te na taj na\u010din privukli \u0161iru publiku da prisustvuje i zaljubi se u taj drevni oblik umjetnosti.<\/p>\n
Duboko sam uvjeren da je otkri\u0107e lutkarstva imalo jednak pretvorbeni utjecaj kao i otkri\u0107e kota\u010da te je jednako u\u010dinkovito pomagalo smanjenju udaljenosti i komunikacijskih jazova me\u0111u nama.
\nVjerojatno je to zato \u0161to \u010dak i duboko filozofska lutkarska predstava ima sposobnost pobuditi element djetinjstva u svijesti publike, pomo\u0107u kojega se osloba\u0111a iluzija dobi i vremena te otkriva svijet ma\u0161te u kojem \u010dak i predmeti od drveta i drugih ne\u017eivih materijala o\u017eivljavaju.<\/p>\n
Mo\u017eda je najve\u0107a odgovornost svakog umjetnika koji se bavi lutkarstvom, neovisno o njegovu jeziku, dr\u017eavljanstvu i podrijetlu, da probudi to \u201edijete\u201c u srcima milijuna ljudskih bi\u0107a koja su na\u0161 svijet zagadila krvlju i nasiljem.<\/p>\n
Lutkarstvo i mi, ljubitelji ove cijenjene relikvije na\u0161ih predaka, imamo odgovornost doprinijeti smanjenju zla i neprijateljstva u na\u0161oj ljudskoj obitelji te podsjetiti ljude na djetinjstvo, njegove radosti i prekrasne snove\u2026<\/p>\n
Danas je dan onih koji bude djecu u nama, dan svih onih koji vole lutkarstvo od srca:
\nSretan Svjetski dan lutkarstva.
\nBehrooz Gharibpour<\/p>\n
Behrooz Gharibpour ro\u0111en je u Sanandadju (sredi\u0161tu iranskog Kurdistana) 19. rujna 1950. godine.
\nKazali\u0161tem se bavi od svoje \u010detrnaeste godine do danas.
\nStudirao je u Iranu na Fakultetu dramske umjetnosti (smjer: Kazali\u0161na umjetnost) na Sveu\u010dili\u0161tu u Teheranu (1970-1974) te u Italiji na akademiji Accademia d \u0301Arte Drammatica Silvio d \u0301Amico (1977-1979).<\/p>\n
Behrooz Gharibpour zanima se za razli\u010dita podru\u010dja, ali svima je zajedni\u010dko jedno: \u0161irenje kulture u Iranu, kao dizajner i menad\u017eer.
\nOsnovao je Dje\u010dje kazali\u0161te (Centar za kazali\u0161te i lutkarstvo za djecu i mlade) 1980. godine.
\nPrenamijenio je Teheransku klaonicu u Kulturni centar Bahman 1991. godine.
\nPrenamijenio je biv\u0161u vojarnu u Forum iranske umjetnosti 2000. godine.
\nPrenamijenio je biv\u0161u radionicu u Marionetsku opernu ku\u0107u Ferdowsi Hall 2002. godine.
\nPrenamijenio je biv\u0161u ku\u0107u slavnoga glumca Entezamija u Kazali\u0161ni muzej 2014. godine.<\/p>\n
Behrooz Gharibpour, nakon vi\u0161e od \u010detiri desetlje\u0107a umjetni\u010dkog \u017eivota, razli\u010ditih radnih mjesta u domovini i inozemstvu te dobivanja me\u0111unarodnih nagrada i vo\u0111enja va\u017enih kazali\u0161nih skupina na predstavama poput \u201eLes Mis\u00e9rables\u201c Victora Hugoa, \u201e\u010ci\u010da Tomina koliba\u201c Harriet Beecher Stowe itd., vrlo se ozbiljno posvetio lutkarskom kazali\u0161tu i osnovao najve\u0107e lutkarsko kazali\u0161te, Lutkarsko kazali\u0161te Aran, a usporedno je kreirao doma\u0107u operu s iranskom glazbom.<\/p>\n
Behrooz Gharibpour tijekom deset godina uprizorio je sljede\u0107e predstave: Rostam & Sohrab, Macbeth, Ashura, Rumi, Hafez, Layli va Majnoon itd.<\/p>\n
Behrooz Gharibpour primio je po\u010dasni doktorat Sveu\u010dili\u0161ta kazali\u0161ne i filmske umjetnosti u Tbilisiju u Gruziji 2013. godine te titulu Cavaliere u Italiji 2015. godine.<\/p>\n
UNIMA zahvaljuje Maniju Hamidiju na prijevodu s farsija, Idoyi Otegui na prijevodi sa \u0161panjolskog i Fabriceu Guillotu na prijevodu s francuskog jezika.<\/p>\n
Behrooz Gharibpour <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bilo mi je deset godina kad sam pogledao svoju prvu tradicionalnu lutkarsku predstavu. Bilo mi je deset godina kad sam se zaljubio u Mubaraka, a ta je ljubav trajala vi\u0161e od pola stolje\u0107a i jo\u0161 uvijek zaokuplja moje misli i \u010ditavo bi\u0107e. Bilo mi je dvadeset godina kad sam, vo\u0111en tom ljubavlju, obi\u0161ao svaku ulicu […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[3],"tags":[],"yoast_head":"\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\t\n\t\n\n\n