Lutkarska umjetnost svoju je zaslu\u017eenu ravnopravnost s ostalim vidovima scenskog izraza stekla tek po\u010detkom 20. stolje\u0107a kada se ponovno uvi\u0111a njezina bitnost u ekspresiji osje\u0107aja i transformaciji dru\u0161tvenih kretanja, a ta poetska rje\u010ditost pogoduje razli\u010ditim postmodernisti\u010dkim scenskim strujanjima bilo da je rije\u010d o marioneti, ginjolu, tradicionalnim lutkama, sjenama ili pak varijantama njihova izvedbenog zajedni\u0161tva. Povjesnici i teoreti\u010dari lutkarstva nerijetko nazivaju 20. stolje\u0107e stolje\u0107em lutke zadivljeni njezinom pojavno\u0161\u0107u u predstavi \u017eivoga glumca kada lutka neograni\u010denim likovnim i fizi\u010dkim izmjenama nadrasta mogu\u0107nosti svojih partnera i uvjerljivije od njih donosi na\u0161e osje\u0107aje i nadanja. U kazali\u0161tu lutaka svi su jezici usmjereni u intenzivni, esencijalni oblik pokreta i govora i namijenjeni su onima koji unaprijed pristaju na takvo kreativno otkrivanje stvarnosti i dosega kazali\u0161ne umjetnosti u cjelini.
\n Mo\u017ee se pitati za\u0161to dobro poznate postavke iznosim u po\u010detku sve\u010darskoga pisma Svjetskom danu lutkarstva 2015. godine? Odgovor je jednostavan i slo\u017een istodobno. Hrvatsko lutkarstvo aktivno sudjeluje i podr\u017eava djelovanje UNIME, od njezina slu\u017ebenoga formiranja 1929. u Pragu kada su se na\u010dele ideje o humanisti\u010dkoj bitnosti ove svjetske udruge, danas pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Nije li zna\u010denje hrvatskog lutkarstva osvjedo\u010deno i uspostavom nacionalnog centra UNIME u Zagrebu 1992., okupljanjem i informiranjem njezina \u010dlanstva o kretanjima u svjetskim razmjerima? Nije li isto tako istaknutim znakom uva\u017eavanja hrvatskog lutkarstva odr\u017eavanje Svjetskoga kongresa UNIME u Rijeci 2004. godine?
\nPripadnost svjetskome lutkarstvu i poja\u010dani stru\u010dni interes za njegovu povijest u sklopu hrvatske kazali\u0161ne kulture, od religioznih prikazanja i renesansno spontanih uli\u010dnih doga\u0111anja do suvremene dinamike i umjetni\u010dke opstojnosti predstava iskazuju monografije o pet hrvatskih lutkarskih kazali\u0161ta kao i izdanja o dugogodi\u0161njim me\u0111unarodnim festivalima u Zagrebu, Osijeku i Rijeci. U ovim sadr\u017eajno bogatim izdanjima autorska stajali\u0161ta zahva\u0107aju i upozoravaju na estetsku usugla\u0161enosti s europskim kazali\u0161tem, ali i specifi\u010dni identitet hrvatskoga lutkarstva, \u010demu nedvojbeno pridonose neovisne grupe na\u010delno sastavljene od mladih ljudi okupljenih oko odre\u0111ene ideje ili druga\u010dijeg shva\u0107anja izra\u017eavanja. Intenzitet tih aktualnih kretanja dopunjava i poti\u010de dugo o\u010dekivana Umjetni\u010dka akademije u Osijeku od 2004. i njezin Odsjek za lutkarstvo koji je pretpostavka prakti\u010dnom i znanstvenom promicanju lutkarstva. U umjetni\u010dki potencijal odgajanja i kulturnog usmjeravanja studenata uvjerila sam se i sama kao vi\u0161egodi\u0161nji profesor predava\u010d povijesti hrvatskoga lutkarstva na Umjetni\u010dkoj akademiji (2005 \u2013 2012) jer su se mnogi od njih nakon diplome zaposlili u kazali\u0161tima, ili su bez ve\u0107ih pote\u0161ko\u0107a nastavili karijeru u inozemstvu.
\nIako se posljednjih godina govori o estetskom i idejnom manirizmu i eklekticizmu u kazali\u0161nom i umjetni\u010dkom svijetu ostaje \u010dinjenica da se poruka za Svjetski dan lutkarstva 21. o\u017eujka 2015. upu\u0107uje glavnom centru UNIME u Francusku iz Vinkovaca na po\u010detku Lutkarskoga prolje\u0107a u Vukovaru, festivala koji svojim teritorijalnim smje\u0161tajem i metafori\u010dkim odlikama predstava iskazuje vitalnost i su\u0161tinsku ukupnost hrvatskoga lutkarstva.
\nI \u0161to na kraju nego za\u017eeljeti UNIMI da objedinjuje i nadalje budno prati nastojanja svoga \u010dlanstva kako bi upornost i predanost hrvatskih lutkara moglo u tom svjetski razlistanom zajedni\u0161tvu ostvariti svoj kreativno samosvojni udjel. Na prvi dan prolje\u0107a kada prirodom po\u010dinju kolati sokovi probu\u0111enih nada i javljaju se slike uzbudljivih prirodnih pojava kao jamstvo civilizacijske i kulturne cjelovitosti Hrvatski centar UNIME glasno i postojano izra\u017eava svoje \u010destitke i vjeruje u uspje\u0161ni nastavak dosada\u0161njih postignu\u0107a svjetskoga i budu\u0107nost nacionalnoga lutkarstva.<\/p>\n
Antonija Bogner \u0160aban<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Lutkarska umjetnost svoju je zaslu\u017eenu ravnopravnost s ostalim vidovima scenskog izraza stekla tek po\u010detkom 20. stolje\u0107a kada se ponovno uvi\u0111a njezina bitnost u ekspresiji osje\u0107aja i transformaciji dru\u0161tvenih kretanja, a ta poetska rje\u010ditost pogoduje razli\u010ditim postmodernisti\u010dkim scenskim strujanjima bilo da je rije\u010d o marioneti, ginjolu, tradicionalnim lutkama, sjenama ili pak varijantama njihova izvedbenog zajedni\u0161tva. Povjesnici […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[3],"tags":[],"yoast_head":"\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\t\n\t\n\n\n