Kad lutke pričaju Priče iz davnine
Program obilježavanja 100 godina prvog izdanja Priča iz davnine Ivane Brlić Mažuranić
Četvrtak, 3. studenog
9:30, 11:00 i 18:00; GKL Rijeka
Ivana Brlić Mažuranić
ŠUMA STRIBOROVA
lutkarska predstava u izvedbi Gradskog kazališta lutaka Rijeka
trajanje 40 min.; uzrast 5+
12:00; GKL Rijeka
Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić na pozornici Gradskog kazališta lutaka Rijeka
stručno predavanje za studente, učitelje, odgojitelje…
predavačica: doc. dr. sc. Maja Verdonik
Petak, 4. studenog
9,30; GKL Rijeka
Ivana Brlić Mažuranić
ŠUMA STRIBOROVA
lutkarska predstava u izvedbi Gradskog kazališta lutaka Rijeka
trajanje 40 min.; uzrast 5+
Petak, 4. studenog
10:30; Mini Art-kino
ŠUMA STRIBOROVA, animirani film
trajanje 16 min.; uzrast 5+
11:00; Gradska knjižnica Rijeka, Dječji odjel Stribor
Svarožiću, Bjesomaru… , kviz – igra za djecu
trajanje 60 minuta; uzrast 10+
Subota, 5. studenog
16:00 Art-kino Croatia
projekcija animiranih filmova Priče iz davnine
Šuma Striborova (16 min.)
Neva (11 min.)
Regoč (24 min.)
Kako je Potjeh tražio istinu (15 min.)
Ribar Palunko i njegova žena (17. min)
Jagor (24 min.)
Priče iz davnine Ivane Brlić Mažuranić vječna su inspiracija domaćim i stranim umjetnicima s različitih područja. Gradsko kazalište lutaka Rijeka više je puta postavljalo predstave prema njenim pripovijetkama, a prva u produkciji GKL-a bila je Šuma Striborova davne 1965. u režiji Berislava Brajkovića. Šuma Striborova najpoznatija je priča iz znamenite zbirke koja ove godine obilježava sto godina od prvog izdanja. Dakle, prvo je izdanje Priča iz davnine objavljeno 1916. godine u nakladi Matice hrvatske.
U tom je prvom izdanju bilo šest bajki (Kako je Potjeh tražio istinu, Ribar Palunko i njegova žena, Regoč, Šuma Striborova, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica i Sunce djever i Neva Nevičica), a ilustrirao ga je Petar Orlić. Zbirka je nastala iz nekoliko poticaja: prvi je od njih Ivanino proučavanje i zanimanje za slavensku mitologiju i folklor, a drugi kršćanska filozofija. Oba područja zanimanja autorice vidljiva su u pričama prožetima simbolikom. Priče iz davnine smatraju se najboljom zbirkom bajki u hrvatskoj književnosti, kako dječjoj, tako i onoj za odrasle.
Lutkarska predstava Šuma Striborova premijerno izvedena 2005. u režiji Laryja Zappije, a u produkciji Gradskog kazališta lutaka Rijeka iznimna je predstava koja već više o deset godina zauzima važno mjesto na redovnom repertoaru GKL-a, a povodom obilježavanja stogodišnjice Priča iz davnine dobila je svoje mjesto i na Reviji. Predstava je zasnovana na narativnoj baštini i glazbi, snažnoj emociji i čaroliji lutkarskog izričaja. Na kazališnim je daskama neobična priča o žrtvovanju, boli i patnji što može trpjeti jedino majčinska bezuvjetna ljubav. Šuma Striborova, vizualno vrlo začudna i intrigantna predstava, višestruko je nagrađivana u zemlji i inozemstvu te publici pruža uvid u još jedan segment lutkarstva – teatar predmeta.
Svečanom izvedbom Šume Striborove ispratit ćemo dugogodišnjega glumca-lutkara i prvaka Kazališta Anđelka Somborskog u mirovinu te glumicu-lutkaricu Boženu Delaš, nagrađenu Nagradom hrvatskoga glumišta za ulogu Majke u ovoj predstavi, koja nakon više od 20 godina rada u GKL-u odlazi iz Rijeke. Za sve njihove divne uloge, predanost Kazalištu i lutkarstvu neizmjerno smo im zahvalni! Uz Anđelka Somborskog i Boženu Delaš, u predstavi sudjeluju Zlatko Vicić i Andrea Špindel, scenografiju potpisuje Dalibor Laginja, a glazbu Duško Rapotec Ute.
Predavanje doc. dr. sc. Maje Verdonik bavit će se pitanjem jesu li Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić kao književni predlošci prikladne za lutkarski scenski izraz. Analizirat će se interpretacije više autora, uprizorenja triju priča izvedenih na sceni Gradskog kazališta lutaka Rijeka između 1965. i 2005. godine, a uočena obilježja Priča iz davnine promatraju se s književnoznanstvenog kao i s polazišta teorije lutkarstva. Uz Gradsku knjižnicu Rijeka te GKL Rijeka kao mjesto održavanja, suorganizatori predavanja su Centar za istraživanje djetinjstva i Učiteljski fakultet u Rijeci.
Šumu Striborovu, kao i druge naslove Priča iz davnine, možete vidjeti i u animiranom obliku putem nagrađivanog multimedijskog projekta Priče iz davnine nastalog u produkciji Bulaja naklade. Urednica Helena Bulaja okupila je poznate animatore i druge umjetnike iz cijelog svijeta. Rezultat je bio iznenađujuća avantura jer su umjetnici iz različitih zemalja, kojima ta zbirka i hrvatska kultura uglavnom uopće nisu bili poznati, i koji se nisu međusobno poznavali, na potpuno nov način interpretirali ove prekrasne priče! Crtići iz projekta predstavljeni su ili nagrađeni na preko trideset međunarodnih festivala animacije i novih medija, te su pored ostaloga nagrađeni i “Oscarom multimedije” (nagrada na festivalu FlashForward, San Francisco), a “Šuma Striborova” uvrštena je u program najvažnijeg svjetskog festivala animacije, onog u francuskom Annecyju.
Još jedan zanimljiv i interaktivni događaj za djecu u okviru ovog programa održat će se u Gradskoj knjižnici Rijeka, a radi se o igri tj. kvizu za djecu. Igrajući se motivima, ilustracijama i riječima Priča iz davnina, djeci se na zanimljiv i privlačan način nastoji približiti fantastični svijet mašte Ivane Brlić-Mažuranić. Za ovu avanturu nije potrebno prethodno predznanje, igrama se ne propituje pamćenje, djecu se nastoji potaknuti na čitanje Priča. Kako? Bježeći od Bjesomara, zazivajući Svarožića, ljubeći Nevu Nevičicu, škakljajući Kosjenku zad uha Regočeva, škiljeći u Sunce djevera, trčeći kroz Šumu Striborovu… zajedno s Potjehom, Regočem, Jagorom, Domaćima, Ljutišom, Ribarom Palunkom (i njegovom ženom!), Lutonjicom Toporkom i svih devet župančića potražit ćemo istinu u Pričama iz davnine igrajući se lažima i neistinom. Do suza zabavno!
Program obilježavanja stogodišnjice izdanja Priča iz davnine ostvaren je u suradnji
Gradske knjižnice Rijeka, Art-kina Croatie i Gradskog kazališta lutaka Rijeka.